Direktor tvrtke Ponikve d.o.o., Krk

Frane Mrakovčić rođen je 22. lipnja 1952. godine u Korniću na otoku Krku. Osnovnu školu završio je u Krku, a srednju ugostiteljsku školu 1970. godine u Opatiji te stekao zvanje KV konobar. Godine 1973. završio je hotelijersku školu u Zagrebu i stekao zvanje hotelijer. Iste je godine upisao Ekonomski fakultet u Rijeci, ali je studij prekinuo i dovršio ga kao izvanredni student uz rad 1983. godine. Osim hrvatskoga književnog jezika i rodne mu krčke čakavice, Frane Mrakovčić komunicira na engleskom, talijanskom, njemačkom i francuskom jeziku.

Od 1974. do 1977. godine radi u poduzeću Zlatni otok kao sezonski konobar, zatim od 1977. do 1982. godine kao tajnik OOUR-a Hoteli Krk. Sljedeće dvije godine, od 1982. do 1984. tajnik je OKSSRN Krk, a od 1984. do 1988. godine predsjednik je Izvršnog vijeća Općine Krk, tada jedinstvene općine za cijeli otok. Godine 1988. postaje generalni direktor  poduzeća Zlatni otok i na toj je funkciji sve do njegova raspada na više manjih poduzeća 1990. godine,  kada postaje pomoćnik direktora Hotelskog poduzeća Krk. Od 1992. do kraja 1995. godine u istom je poduzeću na mjestu je šefa recepcije Hotela Dražica. Od početka 1996. godine do danas, direktor je trgovačko komunalnog društva Ponikve d.o.o. sa sjedištem u Krku.

Trgovačko komunalno društvo Ponikve d.o.o. u vlasništvu je sedam krčkih jedinica lokalne samouprave, a to su Grad Krk te općine Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj, Omišalj i Malinska-Dubašnica. Osnove djelatnosti poduzeća su vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda te prikupljanje i zbrinjavanje (odlaganje) komunalnoga otpada. Godine 2002. Ponikve su uvele prvi sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9002:94), a od 2005. primjenjuju najnapredniji sustav (ISO 9001:2000) i to za sve tri djelatnosti. Iste su godine Ponikve certificirale i sustav HACCP za kontrolu kvalitete pitke vode.

U vodoopskrbi su odmah nakon Domovinskoga rata uočena tri problema: nedovoljna kvaliteta vode, njezina nedovoljna količina te nedovoljna pokrivenost otoka vodovodnom mrežom. Stoga je 2001. godine potpisan sporazum između svih krčkih općina, Grada Krka, Primorsko-goranske županije, mjerodavnoga ministarstva i Hrvatskih voda o rješavanju svih navedenih problema do 2011. godine. Do sada je u taj projekt uloženo oko 100 milijuna kuna čime je riješen problem kvalitete i količine vode.

Program odvodnje otpadnih i oborniskih voda ostvaruje se nešto sporije. Ovisno o raspoloživim sredstvima krčkih jedinica lokalne samouprave, svake se godine izgradi pet do sedam kilometara mjesne kanalizacijske mreže. Projekti izgradnje kanalizacijskih sustava Omišlja, Krka i Malinske-Dubašnice djelomično su uključeni u Jadranski projekt zaštite od onečišćenja voda na obalnom području putem kojega će Ponikve u sljedeće četiri godine osigurati 100 milijuna kuna. Preostali dio odvodnje otpadnih voda priobalnoga dijela otoka Krka u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna obrađuje se putem studije izvedivosti koja će se početkom 2009. predstaviti Vladi RH i Europskoj komisiji. Time se želi angažirati pristupne ili kohezijske fondovi, kako bi se najkasnije za 10 godina i taj problem u cijelosti riješio.

U djelatnosti zbrinjavanja komunalnoga otpada godine 2005. uveden je sustav odvojenog prikupljanja otpada, jedini takav cjelovit sustav u Hrvatskoj. Na 1300 mjesta na otoku postavljeno je po 5 posuda i uređeno 7 posebnih sabirnih mjesta (za svaku općinu po jedno) na kojima građani besplatno mogu dovesti sav glomazni, opasni i ostali otpad. Izgrađeno je i uređeno reciklažno dvorište sa sortirnicom i kompostanom. U sustav je investirano više od 20 milijuna kuna, uglavnom vlastitih. Sanacija starog odlagališta koja će omogućiti odlaganje otpada do otvaranja regionalnog odlagališta, dovršit će se 2009. godine sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Udio odvojeno prikupljenog otpada na otoku Krku trenutačno iznosi 25 posto, što je postotak koji se kao strateški cilj na razini države mora ostvariti do 2025. godine. Time je na otoku Krku smanjena emisija plinova koji pridonose globalnom efektu staklenika za oko 15 tisuća tona ekvivalentnog ugljičnog dioksida. Dosad prikupljenom količinom papira spašeno je oko 3.700 stabala.

Veliki razvojni projekti i visoki ekološki standardi poslovanja svrstali su Ponikve među najuspješnija komunalna društva. Krčki model gospodarenja otpadom postao je hrvatski uzor, a Ponikve strateški partner krčkoga turizma Pod sloganom Eko otok Krk – najčistiji dio Hrvatske, Ponikve pridonose da najturističkiji hrvatski otok i ekološki najzahtjevnijim gostima može ponuditi mnogo. Između ostalog - branje maslina u krčkim maslinicima ili pak šetnju prelijepim krčkim pejzažima s obitelji i psom ljubimcem. Baš kao što to u trenucima opuštanja čini i Frane Mrakovčić.